Nastava Građanskog odgoja i obrazovanja usmjerena je na učenike kao članove razredne i školske zajednice.

Građanski odgoj i obrazovanje usmjeren je na cjelovit razvoj građanske kompetencije, što znači da se njime podjednako razvijaju sve strukturne i funkcionalne dimenzije: činjenično, procesualno i vrijednosno znanje, uključujući primjenu stečenog znanja u školi i lokalnoj zajednici.

Građanskim se odgojem i obrazovanjem učenici/ce sustavno uče o tome što je vlast, koja je uloga vlasti, koja su prava i odgovornosti građana u demokraciji, na koji ih način i pod kojim uvjetima mogu koristiti. Takvim učenjem potrebno je osposobiti učenika za aktivnoga i odgovornoga građanina koji sudjeluje u razvoju demokratske građanske kulture ili etosa svoje škole, mjesta, države, Europe i svijeta, odnosno za nositelja vlasti jer je ustavna demokracija takav model vlasti u kojoj su građani politički subjekti, a to znači – nositelji vlasti.

Građanski odgoj i obrazovanje usmjeren je na iskustveno učenje.

Ima višestruk učinak na osobni razvoj jer potiče:

• mišljenje, rješavanje problema i odlučivanje – traganje za smislom, produbljivanje razumijevanja, svladavanje izazova
• kreativnost – zamišljanje, zaključivanje, inventivnost, preuzimanje rizika za učenje
• suradnju s drugima – suradništvo, osjetljivost za osjećaje drugih, pravednost i odgovornost
• upravljanje sobom – samovrednovanje prednosti i nedostataka, postavljanje ciljeva, upravljanje sobom
• razvoj identiteta i samopouzdanje
• poduzetnost
• vještine uspješnog učenja i dr.

Ugrađivanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje u odgojno-obrazovni proces sukladno Nacionalnom okvirnom kurikulumu traži kreativna i inovativna rješenja.

Potiče se korištenje odgojno-obrazovnih metoda koje uključuju učenike u proces aktivnog, iskustvenog, suradničkog, projektnog učenja i povezivanja sa stvarnim životom u društvenoj sredini. U građanskom odgoju i obrazovanju razvijene su sljedeće metode koje vode iskustvenom učenju:

• metode raznih oblika grupnog rada
• metoda suradničkog učenja
• metoda radioničkog učenja
• metoda socijalnih projekata (Projekt građanin) u suradnji s roditeljima, građanima, stručnjacima i predstavnicima lokalnih vlasti
• metoda projektnog rješavanja problema i inovativnosti u prirodoslovnom i tehničkom području u suradnji s razvojnim centrima gospodarskih tvrtki i znanstvenim istraživačkim centrima
• metoda simuliranih suđenja u suradnji s pravosudnim sustavom
• metoda volonterskog rada, u suradnji s predstavnicima civilnog sektora (učilišta volonter, Crveni križ, CARITAS)
• metoda mirotvornog rada, osposobljavanje učitelja miritelja i učenika miritelja
• metoda radionice budućnosti – učenici stječu iskustvo aktivnog i kreativnog učenja, stječu iskustvo osobnog otkrivanja budućnosti i sl.